FOLIO I · MISLIOCI · GEN. 01 · BR. 001

Carl Menger

Djela
14
Članci
26
Generacija
1.
Portret: Carl MengerPortret: Carl Menger: Carl Menger, Portrait der ÖNB (Lichtdruck nach Foto) (1890)Portret: Carl Menger: Mengers Ehrengrab am Wiener Zentralfriedhof (2014)
FOL. 01 · N° 001 · Carl Menger
BIOGRAFIJA

Život i djelo

Daleko od metropole Beča, u neuglednom galicijskom gradiću Neu Sandez (danas Nowy Sącz, Poljska), rodio se u nedjelju, 23. veljače 1840., Carl Menger kao treće od desetero djece. Oskudni sačuvani biografski podaci pokazuju djetinjstvo zasjenjeno teškom nesrećom i patnjom. Carl je izgubio četvero braće i sestara, a 1848. i svojega oca. Posljedice su bile nemaština i oskudica. Bio je odlučan, ponekad svadljiv značaj, koji nije bio spreman olako uzmaknuti pred autoritetima. Tijekom studija uzdržavao se kao novinar u Lavovu (danas Lviv), kao suosnivač Bečkog dnevnika (Wiener Tagblatt) i kao urednik Bečkih novina (Wiener Zeitung). Nakon objave svojih Grundsätze (Načela) Menger je u lipnju 1872. postigao habilitaciju iz političke ekonomije na Sveučilištu u Beču. Već godinu dana poslije dobio je izvanrednu profesuru. Sve do svoje smrti, 26. veljače 1921., živio je sa svojom obitelji, okružen knjižnicom koja je naposljetku obuhvaćala 25.000 svezaka, u 9. bečkom gradskom okrugu.
Metapodaci
23. Februar 1840
26. Februar 1921
u Wien
1. generacija
Životne etape

Etape

  1. 1840
    1840
    Rođenje

    Rođen 23. veljače 1840. u Neu Sandezu (Galicija, danas Nowy Sącz, Poljska) kao treće od desetero djece.[1]

  2. 1848
    1848
    Smrt oca

    Menger je s osam godina izgubio oca; već su prije toga umrla četiri brata i sestre. Posljedice za obitelj bile su oskudica i nemaština.

  3. ⁦1859–1860⁩
    ⁦1859–1860⁩
    Studij na Sveučilištu u Beču

    Početak studija pravnih i državnih znanosti na Sveučilištu u Beču.[1]

  4. ⁦1860–1863⁩
    ⁦1860–1863⁩
    Studij na Sveučilištu u Pragu

    Nastavak studija na Sveučilištu u Pragu od 1860. do 1863.[1]

  5. ⁦1860–1867⁩
    ⁦1860–1867⁩
    Studij i novinarstvo u Lavovu (Lemberg, danas Lviv)– izvedeno

    Tijekom studija Menger se uzdržavao radeći kao novinar u Lavovu (Lemberg, danas Lviv).

  6. 1867
    1867
    Suosnivač lista Wiener Tagblatt– izvedeno

    Menger je bio suosnivač lista Wiener Tagblatt, a poslije je radio kao urednik Wiener Zeitunga.

  7. 1867
    1867
    Doktorat (Dr. jur.)

    Doktorat prava na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu.[1]

  8. 1867
    1867
    Novinar lavovskih novina– približno

    Rad kao urednik lavovskih novina nakon doktorata.[1]

  9. 1871
    1871
    „Grundsätze der Volkswirthschaftslehre“ (Načela ekonomske znanosti)

    Objava „Grundsätze“ (Načela), utemeljiteljskog djela Austrijske škole. Habilitacija je uslijedila neposredno nakon toga.[1]

  10. 1871
    1871
    Tajnik redakcije lista Wiener Zeitung– približno

    Tajnik redakcije lista Wiener Zeitung; promatrač i tržišni analitičar Bečke burze.[9]

  11. 1872
    1872
    Habilitacija iz političke ekonomije

    U lipnju 1872. habilitacija iz političke ekonomije na Sveučilištu u Beču.[1]

  12. 1873
    1873
    Izvanredna profesura

    Već godinu dana nakon habilitacije Menger je dobio izvanrednu profesuru na Sveučilištu u Beču.[1]

  13. ⁦1876–1878⁩
    ⁦1876–1878⁩
    Učitelj prijestolonasljednika Rudolfa

    Imenovan 1876. jednim od učitelja prijestolonasljednika Rudolfa; 1877. i 1878. Menger ga je pratio na studijskim putovanjima po Europi.[1]

  14. 1879
    1879
    Redoviti profesor

    Promaknuće u redovitog profesora političke ekonomije na Sveučilištu u Beču.[1]

  15. 1883
    1883
    „Untersuchungen über die Methode der Sozialwissenschaften“ (Istraživanja o metodi društvenih znanosti)

    Objavljivanje „Untersuchungen“; povod Methodenstreita s Gustavom Schmollerom i njemačkom Historijskom školom.[7]

  16. 1900
    1900
    Doživotni član Gospodskog doma

    Imenovanje doživotnim članom austrijskoga Gospodskog doma.[1]

  17. 1903
    1903
    Umirovljenje (emeritura)

    Prijevremeno umirovljenje sa Sveučilišta u Beču iz zdravstvenih razloga.[7]

  18. 1921
    1921
    Smrt

    Umro 26. veljače 1921. u Beču, u 9. gradskom kotaru, okružen knjižnicom od oko 25.000 svezaka.[1]

Odnosi

Utjecaji

Pod utjecajem · 1
  1. 1883
    1883
    Gustav von Schmoller⁦(1838–1917)⁩ · Jüngere Historische Schule

    Djelom „Untersuchungen über die Methode der Sozialwissenschaften“ (Istraživanja o metodi društvenih znanosti, 1883) Menger je pokrenuo Methodenstreit sa Schmollerom i njemačkom Historijskom školom; Schmollerova odbojna recenzija prvi je put podrugljivo nazvala Mengerove sljedbenike „austrijskom školom“.[1]

Utjecao na · 12
  1. ⁦1876–1878⁩
    ⁦1876–1878⁩
    Rudolf von Habsburg⁦(1858–1889)⁩

    Menger je od 1876. dvije godine podučavao prijestolonasljednika Rudolfa von Habsburga političkoj ekonomiji i statistici te ga pratio na njegovim putovanjima.[1]

  2. ⁦1884–1887⁩
    ⁦1884–1887⁩

    Od 1884. do 1887. studirao je pravo na Sveučilištu u Innsbrucku, među ostalim kod Carla Mengera.

  3. 1885
    1885

    Nakon studija prava habilitirao se kod Carla Mengera.

  4. ⁦1887–1887⁩
    ⁦1887–1887⁩

    Carl Menger je 1887. vodio doktorat Ernsta Seidlera von Feuchtenegga za dr. jur. na Sveučilištu u Beču.[2]

  5. 1887
    1887

    Wilhelm Rosenberg bio je učenik Carla Mengera u Beču.[8]

  6. ⁦1889–1899⁩
    ⁦1889–1899⁩

    Studirao je pravo na sveučilištima u Czernowitzu (danas Černivci) i Beču te se u biografiji izričito navodi kao Mengerov učenik.[3]

  7. ⁦1890–1895⁩
    ⁦1890–1895⁩

    Od 1890. studirao je povijest, pravo i ekonomiju na Sveučilištu u Beču te pohađao predavanja Carla Mengera iz nacionalne ekonomije; preuzeo je njegov zahtjev za točnim određenjem pojmova i uzročnim istraživanjem.[13]

  8. ⁦1899–1899⁩
    ⁦1899–1899⁩

    „Najdraži učenik“ i posljednji habilitant Carla Mengera; studirao je ekonomiju i pravo na Sveučilištu u Beču.

  9. 1903
    1903

    Tek je čitanje Mengerovih „Grundsätze“ pružilo Wieseru traženu perspektivu, koju je u retrospektivi doživio kao oslobođenje od „muke mišljenja“.[4]

  10. ⁦1904–1904⁩
    ⁦1904–1904⁩

    Doktorirao je 1904. na Pravnom i državoznanstvenom fakultetu Sveučilišta u Beču kod Carla Mengera i Eugena von Philippovicha.[6]

  11. Ludassy je bio jedan od najistaknutijih polaznika seminara Carla Mengera namijenjenoga diplomiranim, već zaposlenim osobama zainteresiranima za nacionalnu ekonomiju.

  12. Wikipedia DE bestätigt: Landesberger gehörte zur Österreichischen Schule und war Schüler Carl Mengers an der Universität Wien.[11]

Privatni seminar, kolege, Mont Pèlerin · 2
  1. Sax je isprva bio Mengerov suparnik, a poslije suborac u Methodenstreitu, no nekoliko se godina nakon 1887. ponovno udaljio od Austrijske škole.

  2. Groß wurde von Menger bei der Aufzählung seiner Habilitanten anlässlich seiner Emeritierung nicht erwähnt – ein zwiespältiges Verhältnis trotz formaler Verbindung über die Wiener Habilitation.[5]

Carl Menger u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.

IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA33 navoda · 6 izvora
  • [12]Ludwig von Mises: Nachruf auf Julius Landesberger (Wiener Universität 1921)
Topografija

Mjesta djelovanja

POPIS DJELA · KRONOLOŠKI

Knjige

1860-e
1867
Doktoratsurkunde Rechtswissenschaft Krakau
IzvornikNjemački
1870-e
1871
Grundsätze der Volkswirthschaftslehre
IzvornikNjemački
1880-e
1880
Grundzüge einer Klassifikation der Wirtschaftswissenschaften
IzvornikNjemački
1883
Die Irrtümer des Historismus in der deutschen Nationalökonomie
IzvornikNjemački
Untersuchungen über die Methode der Socialwissenschaften und der Politischen Ökonomie insbesondere
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
  • Investigations into the Method of the Social Sciences
    IzvornikEngleski
1887
Gesammelte Werke [F.A.v.Hayek, Hrsg.]
IzvornikNjemački
1930-e
1935
Sabrani manji spisi Carla Mengera o metodi i povijesti ekonomije okupljaju deset radova objavljenih između 1884. i 1915. Jezgru čine Mengerove intervencije u Methodenstreit protiv Gustava Schmollera, prije svega polemički spis sastavljen u šesnaest pisama „Die Irrthümer des Historismus in der deutschen Nationalökonomie“ (Zablude historizma u njemačkoj ekonomiji), u kojem brani razdvajanje teorijskog, praktičnog i povijesnog istraživanja te historizam odbacuje kao jednostranost. Opširan prikaz Schönbergova „Handbuch der politischen Ökonomie“ (Priručnik političke ekonomije) te rasprave „Zur Theorie des Kapitals“ (O teoriji kapitala) i „Grundzüge einer Klassifikation der Wirtschaftswissenschaften“ (Osnovne crte klasifikacije ekonomskih znanosti) razvijaju Mengerov pojam egzaktne ekonomije, njegov realni pojam kapitala i njegovu sistematiku ekonomskih znanosti. Završetak čini pet biografskih ogleda o Friedrichu Listu, Lorenzu von Steinu, Wilhelmu Roscheru, Johnu Stuartu Millu i Eugenu von Böhm-Bawerku.
IzvornikNjemački
1936
Svezak okuplja spise Carla Mengera o teoriji novca i o austrougarskoj valutnoj reformi. Teorijsku jezgru čini članak „Geld“ (Novac) iz Handwörterbuch der Staatswissenschaften (1909.), koji objašnjava podrijetlo općeprihvaćenih sredstava razmjene iz različite utrživosti dobara i određuje novac kao robu čija je osobitost u funkciji posredovanja u razmjeni. Ostali radovi obrađuju valutnu reformu iz 1892.: kupovnu moć srebrnoga guldena, pitanje odnosa pri prijelazu na zlatnu valutu, opasnost zlatnoga ažija te Mengerove izjave pred Valutnom anketnom komisijom. Menger argumentira protiv prelagane zlatne krune i za „pravedan gulden“ bez premještanja imovine. Svezak zaključuje potpun popis Mengerovih spisa.
IzvornikNjemački
1960-e
1963
Anmerkungen zu den „Grundsätzen der Volkswirtschaftslehre“
IzvornikNjemački
1970-e
1970
Gesammelte Werke III
IzvornikNjemački
Gesammelte Werke IV
IzvornikNjemački
1980-e
1981
Principles of economics
IzvornikEngleski
ČLANCI · 26 ZABILJEŽENO

Rasprave, prikazi, predavanja

1880-e
1887
Gutachten der Professoren Dr. Exner und Dr. Karl Menger über die Studienreform im allgemeinen
IzvornikNjemački
Zur Kritik der Politischen Ökonomie
IzvornikNjemački
1888
Contribution a la Theorie du capital
IzvornikFrancuski
Zur Theorie des Kapitals
IzvornikNjemački
1889
Grundzge einer Klassifikation der Wirtschaftswissenschaften
IzvornikNjemački
Zum hundertjährigen Geburtstag von Friedrich List
IzvornikNjemački
1890-e
1891
Lorenz von Stein
IzvornikNjemački
1892
Der Gesetzentwurf betreffend die Feststellung der Kronenwährung in Österreich-Ungarn
IzvornikNjemački
Der Übergang zur Goldwährung. Untersuchungen über die Wertprobleme der österreichisch-ungarischen Valutareform
IzvornikNjemački
Die Valutaregulierung in Österreich Ungarn
IzvornikNjemački
Geld
IzvornikNjemački
La Monnaie Mesure de Valeur
IzvornikFrancuski
Mündliches Gutachten vor der Währungs-Enquete-Commission
IzvornikNjemački
On the Origin of Money
IzvornikEngleski
Von unserer Valuta
IzvornikNjemački
1893
Das Goldagio und der heutige Stand der Valutareform
IzvornikNjemački
Vorwort zu: E. Lorini, La Questione della Valuta in Austria-Ungeria
IzvornikNjemački
1896
Vorwort zu: G. Montemartini, Il Risparmio nella Economia Pura
IzvornikNjemački
1897
Ein Gesetz gegen Kartelle
IzvornikNjemački
Geld und Münzwesen seit 1857
IzvornikNjemački
1900-e
1900
Geld, 2. Aufl.
IzvornikNjemački
1904
Mündliches Gutachten über die Reform der Gebäudesteuer
IzvornikNjemački
1905
Vorwort zu: M. Ettinger, Die Regelung des Wettbewerbes
IzvornikNjemački
1909
Geld, 3. Aufl.
IzvornikNjemački
1910-e
1915
Nekrolog Carla Mengera Eugenu von Böhm-Bawerku (1851. do 1914.), objavljen 1915. u Almanahu Carske akademije znanosti u Beču i ovdje proširen napomenama iz Schumpeterovih tekstova. Prvi dio prati životni put: studij u Beču, habilitaciju 1880., katedru u Innsbrucku, višekratno obnašanje dužnosti austrijskoga ministra financija te naposljetku predsjedanje akademijom. Drugi dio odaje priznanje znanstvenome djelu, od prvijenca o pravima i odnosima preko teorije vrijednosti dobara do glavnoga djela Geschichte und Theorie des Kapitalzinses. Menger sažeto izlaže pozitivnu teoriju kamate (psihološki i tehnički razlozi za prednost sadašnjih pred budućim dobrima) i smješta dijelom oštru međunarodnu kritiku, ne smatrajući da time umanjuje Böhm-Bawerkovu važnost.
1970-e
1973
Austrian Marginalism and mathematical Economics
IzvornikEngleski
APA
Chicago
Njemački povijesni stil