FOLIO I · MISLIOCI · GEN. 02 · BR. 002

Eugen von Böhm-Bawerk

Djela
20
Članci
23
Generacija
2.
Portret: Eugen von Böhm-BawerkPortret: Eugen von Böhm-Bawerk: Frühe Aufnahme Böhm-Bawerks, um 1890 (1890)
FOL. 02 · N° 002 · Eugen von Böhm-Bawerk
BIOGRAFIJA

Život i djelo

Vrlo trajan učinak postigao je Böhm-Bawerk. Svojom Positiven Theorie des Kapitals (Pozitivnom teorijom kapitala, 1889.) ne samo da je postavio temelje „austrijske“ teorije kapitala i kamate, nego je i presudno pridonio međunarodnom ugledu Austrijske škole. Postao je jedan od najraspravljanijih i najcitiranijih ekonomista svojega doba. Za daljnji razvoj Austrijske škole njegova Geschichte und Kritik der Kapitalzinstheorien (Povijest i kritika teorija kamate na kapital, 1884.) postat će smjerodavna ponajprije u dvama pogledima: s jedne strane, Böhm-Bawerk je socijalističku radnu teoriju vrijednosti Karla Marxa (1818.–1883.) podvrgnuo opsežnoj i dosljedno odbojnoj kritici te tako položio kamen temeljac protumarksističke tradicije Austrijske škole. S druge strane, odbacio je teoriju korištenja Carla Mengera, prema kojoj kapitalna renta predstavlja naknadu za korištenje pri ustupanju kapitala. Naposljetku nijedan ugledan ekonomist nije u cijelosti slijedio Böhm-Bawerka. Njegov je nacrt ipak desetljećima razvijao neobično poticajan i plodonosan učinak.
Metapodaci
12. Februar 1851
u Brünn, Mähren
27. August 1914
2. generacija
Životne etape

Etape

  1. 1851
    1851
    Rođenje

    Rođen 12. veljače 1851. u Brnu (Brünn), u Moravskoj.[1]

  2. ⁦1868–1872⁩
    ⁦1868–1872⁩
    Studij pravnih i državnih znanosti

    Studij pravnih i državnih znanosti na Sveučilištu u Beču.[8]

  3. ⁦1872–1880⁩
    ⁦1872–1880⁩
    Donjoaustrijsko državno odvjetništvo za financije

    Od 1872. službenik u donjoaustrijskom državnom odvjetništvu za financije. Usporedno studijski dopust u Heidelbergu, Leipzigu i Jeni kod Kniesa, Roschera i Hildebranda.[1]

  4. 1875
    1875
    Doktorat (Dr. jur.)

    Doktorat iz prava na Bečkom sveučilištu.[9]

  5. 1880
    1880
    Habilitacija iz nacionalne ekonomije

    Habilitacija u zvanju privatnog docenta za nacionalnu ekonomiju na Sveučilištu u Beču.[1]

  6. 1880
    1880
    Vjenčanje s Paulom von Wieser

    Vjenčanje s Paulom von Wieser, sestrom Friedricha von Wiesera; time je postao šogor svojega dugogodišnjeg suradnika.[8]

  7. ⁦1881–1884⁩
    ⁦1881–1884⁩
    Izvanredni profesor u Innsbrucku

    Izvanredni profesor političke ekonomije na Sveučilištu u Innsbrucku.[1]

  8. 1884
    1884
    „Geschichte und Kritik der Kapitalzinstheorien“

    Objavljivanje djela „Die Geschichte und Kritik der Kapitalzinstheorien“ kao prvog sveska „Kapital und Kapitalzins“; s opširnom kritikom Marxove teorije radne vrijednosti i odbacivanjem Mengerove teorije korištenja.[1]

  9. ⁦1884–1889⁩
    ⁦1884–1889⁩
    Redoviti profesor u Innsbrucku

    Redoviti profesor na Sveučilištu u Innsbrucku do 1889.[1]

  10. 1889
    1889
    „Positive Theorie des Kapitales“

    Objavljivanje djela „Positive Theorie des Kapitales“ kao drugog sveska „Kapital und Kapitalzins“; temelj „austrijske“ teorije kapitala i kamate te odlučujući doprinos međunarodnom ugledu Austrijske škole.[1]

  11. 1889
    1889
    Ministarski savjetnik u Ministarstvu financija

    Prelazak u bečko Ministarstvo financija u svojstvu ministarskoga savjetnika; kasnije načelnik odjela.[15]

  12. 1895
    1895
    Ministar financija (1. mandat)

    Prvi mandat na dužnosti c. k. ministra financija.[1]

  13. ⁦1897–1898⁩
    ⁦1897–1898⁩
    Ministar financija (2. mandat)

    Drugi mandat na dužnosti c. k. ministra financija 1897./98.[1]

  14. 1899
    1899
    Član Gospodskog doma– približno

    Imenovanje u austrijski Gornji dom (Herrenhaus).[13]

  15. ⁦1900–1904⁩
    ⁦1900–1904⁩
    Ministar financija (3. mandat)

    Treći i najdulji mandat na dužnosti c. k. ministra financija.[1]

  16. ⁦1904–1914⁩
    ⁦1904–1914⁩
    Katedra za političku ekonomiju, Sveučilište u Beču

    Redoviti profesor političke ekonomije na Sveučilištu u Beču do smrti 1914. Njegov privatni seminar oblikovao je, među ostalima, Misesa, Schumpetera i Otta Bauera.[1]

  17. ⁦1907–1911⁩
    ⁦1907–1911⁩
    Potpredsjednik Akademije znanosti

    Potpredsjednik Carske akademije znanosti u Beču.[1]

  18. ⁦1911–1914⁩
    ⁦1911–1914⁩
    Predsjednik Akademije znanosti

    Predsjednik Carske akademije znanosti u Beču do smrti.[1]

  19. 1914
    1914
    Smrt

    Preminuo 27. kolovoza 1914. u Kramsachu, Tirol.[1]

Odnosi

Utjecaji

Pod utjecajem · 3
  1. ⁦1876–1878⁩
    ⁦1876–1878⁩
    Bruno Hildebrand⁦(1812–1878)⁩ · Ältere Historische Schule

    Studirao je 1876. – 1878. kod Brune Hildebranda u Jeni.[16]

  2. ⁦1876–1878⁩
    ⁦1876–1878⁩
    Karl Knies⁦(1821–1898)⁩ · Ältere Historische Schule

    Studirao je 1876.–1878., tijekom putovanja u inozemstvo, kod Karla Kniesa u Heidelbergu.[16]

  3. ⁦1876–1878⁩
    ⁦1876–1878⁩
    Wilhelm Roscher⁦(1817–1894)⁩ · Ältere Historische Schule

    Studirao je 1876.-1878. zajedno s Wieserom kod Wilhelma Roschera u Leipzigu.[16]

Utjecao na · 13
  1. ⁦1884–1896⁩
    ⁦1884–1896⁩
    Karl Marx⁦(1818–1883)⁩ · Marxismus

    U djelu „Die Geschichte und Kritik der Kapitalzinstheorien“ (1884.) podvrgnuo je socijalističku radnu teoriju vrijednosti Karla Marxa opsežnoj i posve odbacujućoj kritici te time postavio temelj marksizmu-kritičnoj tradiciji austrijske škole.[1]

  2. ⁦1889–1889⁩
    ⁦1889–1889⁩

    Od 1884. do 1887. studirao je pravo na Sveučilištu u Innsbrucku, među ostalim kod Eugena von Böhm-Bawerka; Böhm-Bawerk je u to vrijeme bio profesor u Innsbrucku.[2]

  3. ⁦1900–1906⁩
    ⁦1900–1906⁩

    Studirao je kod Eugena von Böhm-Bawerka i sudjelovao na njegovu seminaru na Sveučilištu u Beču; zajedno s Mengerom jedan od ključnih učitelja za Misesovo priklanjanje Austrijskoj školi nacionalne ekonomije.[9]

  4. ⁦1901–1906⁩
    ⁦1901–1906⁩

    Wandte sich während des Studiums in Wien unter dem Einfluss Eugen von Böhm-Bawerks vor allem der Nationalökonomie zu; Böhm-Bawerk war einer der prägenden akademischen Lehrer der Wiener Studienzeit.[3]

  5. ⁦1903–1909⁩
    ⁦1903–1909⁩

    Nakon doktorata usputno se posvetio Böhm-Bawerkovoj teoriji kamate, priredio manje spise cijenjenoga Böhm-Bawerka te u svom habilitacijskom radu obnovio i proširio kritiku Davida Ricarda.[18]

  6. ⁦1905–1906⁩
    ⁦1905–1906⁩
    Otto Bauer⁦(1881–1938)⁩ · Austromarxismus

    Otto Bauer nahm als Marxist am Privatseminar Böhm-Bawerks 1905-06 an der Universität Wien teil – eine seltene Gelegenheit der direkten Konfrontation zwischen österreichischer Schule und Austromarxismus.

  7. ⁦1905–1914⁩
    ⁦1905–1914⁩
    Otto Neurath⁦(1882–1945)⁩ · Wiener Kreis

    Otto Neurath, kasnije filozof Bečkoga kruga, bio je među studentima Böhm-Bawerka.[14]

  8. ⁦1905–1906⁩
    ⁦1905–1906⁩
    Rudolf Hilferding⁦(1877–1941)⁩ · Austromarxismus

    Rudolf Hilferding kao istaknuti marksist pohađao je 1905.-06. privatni seminar Böhm-Bawerka u Beču.[19]

  9. ⁦1908–1914⁩
    ⁦1908–1914⁩

    Studirao je i 1914. doktorirao na Sveučilištu u Beču kod Eugena von Böhm-Bawerka; disertacija o monetarnom i kreditnom gospodarstvu s matematičkim pristupom.

  10. ⁦1909–1914⁩
    ⁦1909–1914⁩

    Wurde als sehr junger Student in Eugen von Böhm-Bawerks Privatseminar an der Universität Wien aufgenommen; mises.org bezeichnet Strigl als „einen der jüngsten Böhm-Bawerk-Schüler".[12]

  11. Henryk Grossmann⁦(1881–1950)⁩ · Marxismus

    Henryk Grossmann zählt laut Wikipedia EN-Infobox zu Böhm-Bawerks „notable students“.

  12. Učenik Eugena Böhm-Bawerka za njegova nastavničkog djelovanja u Innsbrucku; na toj je osnovi 1889. stekao venia legendi iz nacionalne ekonomije i okrenuo se školi granične korisnosti.[5]

  13. John Bates Clark⁦(1847–1938)⁩ · US-Grenzproduktivitätsschule

    S američkim ekonomistom Johnom B. Clarkom vodio je čuvenu raspravu o očuvanju kapitala i razdoblju proizvodnje.[9]

Privatni seminar, kolege, Mont Pèlerin · 7
  1. ⁦1872–1914⁩
    ⁦1872–1914⁩

    Wieser i Böhm-Bawerk bili su prijatelji iz mladosti i sa studija na Sveučilištu u Beču, a ujedno i šurjaci; Böhm-Bawerk je 1880. oženio Wieserovu sestru Paulu. Time je njihov odnos u više pogleda bio doživotna pratnja.[9]

  2. ⁦1892–1897⁩
    ⁦1892–1897⁩

    Godine 1892. kao redoviti profesor na Sveučilištu u Innsbrucku postao je nasljednik Eugena von Böhm-Bawerka; institucionalni kontinuitet katedre u duhu Austrijske škole.[7]

  3. ⁦1895–1908⁩
    ⁦1895–1908⁩

    Als Privatdozent (1895–1908) und ab Oktober 1898 Ordinarius für politische Ökonomie an der k.k. Exportakademie im Palais Festetics gehörte Feilbogen zur engen Wiener Nationalökonomen-Szene um Böhm-Bawerk, Wieser und Philippovich. Die Mit-Übersetzung des Capitalzins-Anhangs 1903 setzt direkten Arbeitskontakt voraus.

  4. ⁦1895–1897⁩
    ⁦1895–1897⁩

    Sieghart diente ab 1894 im k.k. Finanzministerium, in dessen Steuerreform-Arbeit Böhm-Bawerk die treibende Kraft war, und wechselte 1897 ins Ministerratspräsidium — der Beginn seines Aufstiegs unter Körber (NDB Bd. 24, 2010, S. 353 f.).

  5. ⁦1905–1906⁩
    ⁦1905–1906⁩

    Schumpeter besuchte Böhm-Bawerks berühmtes Privatseminar an der Universität Wien gemeinsam mit dem jungen Mises (Aufgabenhinweis Pipeline-Briefing).

  6. ⁦1909–1914⁩
    ⁦1909–1914⁩

    Strigl wurde als sehr junger Student in Böhm-Bawerks Wiener Privatseminar aufgenommen – Mit-Teilnehmer waren u. a. Otto Bauer, Nikolai Bucharin, Ludwig von Mises, Otto Neurath und Joseph Schumpeter.[12]

  7. Kao subjektivistički teoretičar vrijednosti pri reformi izravnog poreza na dohodak zajedno s Eugenom von Böhm-Bawerkom kao vodećim dužnosnikom u praksi je proveo poreznu progresiju.

Eugen von Böhm-Bawerk u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.

IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA47 navoda · 7 izvora
  • [13]Weiss (Hrsg.) 1924: Boehm-Bawerk Gesammelte Schriften, Bd. 2 (Vorwort)
Topografija

Mjesta djelovanja

POPIS DJELA · KRONOLOŠKI

Knjige

1880-e
1881
Rechte und Verhältnisse vom Standpunkt der volkswirtschaftlichen Güterlehre PZX6DVT9 ACAPS4XD
IzvornikNjemački
Rechte und Verhältnisse vom Standpunkte der volkswirthschaftlichen Güterlehre
IzvornikNjemački
1884
Kapital und Kapitalzins I: Geschichte und Kritik der Kapitalzinstheorien
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
  • Capital and Interest: A Critical History of Economical Theory
    IzvornikEngleski
1886
Positive Theorie des Kapitales
IzvornikNjemački
1889
Kapital und Kapitalzins II: Positive Theorie des Kapitals
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
  • The Positive Theory of Capital
    IzvornikEngleski
1890-e
1894
The ultimate standard of value
IzvornikEngleski
1896
Eugen von Böhm-Bawerk u tom polemičkom spisu objavljenom 1896. ispituje rješava li posmrtno objavljeni treći svezak Marxova Kapitala proturječje najavljeno u prvom svesku: da se robe, s jedne strane, razmjenjuju prema utjelovljenom radu, a, s druge strane, jednako veliki kapitali donose jednaku dobit. Böhm-Bawerk najprije izlaže Marxovo učenje o vrijednosti i višku vrijednosti te teoriju proizvodnih cijena, zatim raščlanjuje četiri argumenta kojima Marx tvrdi trajnu valjanost zakona vrijednosti i zaključuje da treći svezak poriče prvi. U četvrtom odjeljku zabludu svodi na čisto dijalektičko izvođenje stavka o radnoj vrijednosti, odsječeno od iskustva i psihološke analize. Zaključni se odjeljak kritički osvrće na pokušaj spašavanja Wernera Sombarta, koji Marxovu vrijednost tumači kao puku misaonu činjenicu.
Daljnja izdanja
  • Karl Marx and the Close of His System
    IzvornikEngleski
1900-e
1903
Recent Literature on Interest
IzvornikEngleski
1920-e
1921
KAPITAL UND KAPITALZINS. 2. Abteilung Positive Theorie des Kapitales
IzvornikNjemački
1926
KLEINERE ABHANDLUNGEN ÜBER KAPITAL UND ZINS. Der gesammelten Schriften
IzvornikNjemački
1930-e
1932
Grundzüge der Theorie des wirtschaftlichen Güterwerts
IzvornikNjemački
1960-e
1968
Gesammelte Schriften 1
IzvornikNjemački
Gesammelte Schriften 2 Kleinere Abhandlungen
IzvornikNjemački
1970-e
1974
Die Marx Kritik der österreichischen Schule der Nationalökonomie
IzvornikNjemački
1980-e
1984
Karl Marx and the close of his system
IzvornikEngleski
1990-e
1990
Einige strittige Fragen der Capitalstheorie
IzvornikNjemački
2010-e
2016
Basic Principles of Economic Value
IzvornikEngleski
ČLANCI · 23 ZABILJEŽENO

Rasprave, prikazi, predavanja

1880-e
1886
Grundzüge der Theorie des wirtschaftlichen Güterwerts
IzvornikNjemački
Nachteilige Wirkungen des freien Wettbewerbs, in Grundzüge der Theorie des wirtschaftlichen Güterwerts
IzvornikNjemački
Tauschwert und Preis, in Grundzüge der Theorie des wirtschaftlichen Güterwertes
IzvornikNjemački
Wahres und Falsches am Gesetz von Angebot und Nachfrage
IzvornikNjemački
1889
Die klassischen Nationalökonomie, in Göttingischen Gelehrten Anzeigen
IzvornikNjemački
1890-e
1891
Die österreichische Schule
IzvornikNjemački
1892
Unsere Aufgaben, in Zeitschrift für Volkswirtschaft, Sozialpolitik und Verwaltung
IzvornikNjemački
1894
Der letzte Massstab des Güterwertes, in Zeitschrift für Volkswirtschaft, Sozialpolitik und Verwaltung
IzvornikNjemački
1895
Der Ursprung des Kapitalzinses, ursprünglich in Quarterly Journal of Economics
IzvornikEngleski
Die Positive Theorie des Kapitals und ihre Kritiker, ursprünglich in Quarterly Journal of Economics
IzvornikEngleski
1896
Historische und theoretische Nationalökonomie, in Jahrbüchern für Nationalökonomie und Statistik
IzvornikNjemački
Zum Abschluss des Marxschen Systems, in Staatwissenschaftlichen Arbeiten
IzvornikNjemački
1898
Kostenwert und Nutzwert, in Zur theoretischen Nationalökonomie der letzten Jahre
IzvornikNjemački
Vom Gegenstand der Wertlehre, in Zeitschrift für Volkswirtschaft, Sozialpolitik und Verwaltung
IzvornikNjemački
1899
Einige strittige Fragen der Kapitalstheorie, in Zeitschrift für Volkswirtschaft, Sozialpolitik und Verwaltung
IzvornikNjemački
1900-e
1901
Wesen und Bedeutung des Sparens, in Annals of the American Academy of Political and Social Science
IzvornikEngleski
1907
Professor Clarks Lehren über Kapital und Kapitalzins, in Zeitschrift für Volkswirtschaft, Sozialpolitik und Verwaltung
IzvornikNjemački
1910-e
1910
Kapital, in Handwörterbuch der Staatswissenschaften
IzvornikNjemački
1911
Zins, in Handwörterbuch der Staatswissenschaften
IzvornikNjemački
1912
Einige nicht neue Bemerkungen über eine alte Frage, in Revue Internationale de Sociologie
IzvornikFrancuski
1913
Macht oder ökonomisches Gesetz?
IzvornikNjemački
1914
Unsere passive Handelsbilanzen, in Neuen Freien Presse
IzvornikNjemački
Unsere passiven Handelsbilanzen
IzvornikNjemački
APA
Chicago
Njemački povijesni stil