FOLIO I · MISLIOCI · GEN. 04 · BR. 043

Ludwig Lachmann

Djela
11
Članci
57
Generacija
4.
Portret: Ludwig LachmannPortret: Ludwig Lachmann: Ludwig Lachmann, Vortrag (1980)
FOL. 04 · N° 043 · Ludwig Lachmann
BIOGRAFIJA

Život i djelo

Lachmann je doktorirao iz nacionalne ekonomije na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Njegovo zanimanje za Austrijsku školu, posebno za djelo Carla Mengera, probudilo se kada je ljeto 1926. proveo na Sveučilištu u Zürichu. Godine 1933. Lachmann je emigrirao u Englesku. Ondje je na London School of Economics bio učenik, a kasnije i kolega Friedricha Augusta von Hayeka. Godine 1948. Lachmann je prihvatio poziv Sveučilišta Witwatersrand u Johannesburgu u Južnoj Africi. Ondje je djelovao do umirovljenja 1972. Nakon toga je od 1974. do 1987. surađivao s Israelom M. Kirznerom na New York University. Kirzner je imao namjeru oživjeti tradiciju Austrijske škole. Kao gostujući profesor Lachmann je svakoga zimskog semestra od 1975. do 1987. organizirao seminar o Austrijskoj školi. Lachmann je razvio radikalni subjektivizam i, polazeći od neprestane promjenjivosti i time nepredvidljivosti znanja, posve općenito doveo u pitanje informacijski karakter cijena.
Metapodaci
1. Februar 1906
u Berlin
17. Dezember 1990
u Johannesburg
4. generacija
Životne etape

Etape

  1. 1906
    1906
    Rođenje

    Rođen 1. veljače 1906. u Berlinu.

  2. 1923
    1923
    Askanisches Gymnasium

    Pohađao je Askanisches Gymnasium u Berlinu; studij je započeo 1923.[5]

  3. ⁦1924–1930⁩
    ⁦1924–1930⁩
    Studij prava i ekonomije

    Studij prava i nacionalne ekonomije na Sveučilištu u Berlinu (Friedrich-Wilhelms-Universität, kasnije Humboldt-Universität) od 1924.[6]

  4. 1926
    1926
    Ljeto na Sveučilištu u Zürichu

    Proveo je ljeto 1926. na Sveučilištu u Zürichu. Ondje se rasplamsalo njegovo zanimanje za austrijsku školu, osobito za djelo Carla Mengera.

  5. 1927
    1927
    Diploma iz ekonomije

    Diploma iz ekonomije na Sveučilištu u Berlinu 1927.[6]

  6. 1930
    1930
    Doktorat na Humboldt-Universität

    Doktorirao je iz nacionalne ekonomije na Humboldt-Universität u Berlinu.

  7. 1933
    1933
    Emigracija u Englesku

    Godine 1933. Lachmann je emigrirao u Englesku. Ondje je na London School of Economics bio učenik, a poslije kolega Friedricha Augusta von Hayeka.

  8. 1939
    1939
    Brak s Margot Wulff

    Godine 1939. oženio se u Engleskoj Margot Wulff.[5]

  9. 1940
    1940
    Internacija kao „Enemy Alien“

    Internacija kao „Enemy Alien“ od srpnja do prosinca 1940. u Engleskoj.[4]

  10. 1941
    1941
    Lecturer na University of London

    Od 1941. predavač (Lecturer in Economics) na University of London.[6]

  11. ⁦1943–1948⁩
    ⁦1943–1948⁩
    Head of Economics Department University of Hull

    Vodio je od 1943. do 1948. Department of Economics na University of Hull (Yorkshire, Engleska).[2]

  12. ⁦1948–1972⁩
    ⁦1948–1972⁩
    Sveučilište Witwatersrand u Johannesburgu

    Godine 1948. Lachmann je prihvatio poziv Sveučilišta Witwatersrand u Johannesburgu, Južna Afrika. Ondje je djelovao do umirovljenja 1972.

  13. 1956
    1956
    „Capital and Its Structure“

    Glavno djelo Capital and Its Structure (1956.), prilog austrijskoj teoriji kapitala.[1]

  14. ⁦1962–1963⁩
    ⁦1962–1963⁩
    Predsjednik Economic Society of South Africa

    Predsjednik Economic Society of South Africa 1962./63.[2]

  15. 1974
    1974
    Konferencija u South Royaltonu

    Glavni govornik na konferenciji u South Royaltonu 1974. u Vermontu, početni poticaj modernom oživljavanju austrijske škole u SAD-u.[3]

  16. ⁦1974–1987⁩
    ⁦1974–1987⁩
    Suradnja s Israelom M. Kirznerom

    Od 1974. do 1987. surađivao je na New York University s Israelom M. Kirznerom, koji je želio oživjeti tradiciju Austrijske škole.

  17. ⁦1975–1987⁩
    ⁦1975–1987⁩
    Zimskosemestarski seminar o Austrijskoj školi

    Kao gostujući profesor Lachmann je svaki zimski semestar od 1975. do 1987. organizirao seminar o Austrijskoj školi.

  18. 1986
    1986
    Počasni doktorat Witwatersrand

    Godine 1986. primio je počasni doktorat Sveučilišta Witwatersrand.[2]

  19. 1990
    1990
    Smrt

    Umro 17. prosinca 1990. u Johannesburgu.

Odnosi

Utjecaji

Pod utjecajem · 2
  1. 1930
    1930
    Werner Sombart⁦(1863–1941)⁩ · Jüngere Historische Schule

    Doktorirao je 1930. na Sveučilištu u Berlinu kod Wernera Sombarta, koji ga je uveo i u djelo Maxa Webera.[5]

  2. 1933
    1933

    Lachmann je na LSE-u pripadao Hayekovu najužem akademskom krugu i iz te je loze dalje razvio radikalni subjektivizam.

Privatni seminar, kolege, Mont Pèlerin · 4
  1. ⁦1930–1933⁩
    ⁦1930–1933⁩

    Lachmann nahm laut Pipeline-Briefing als jüngeres Mitglied am Mises-Privatseminar teil; vor seiner Emigration nach London 1933.

  2. ⁦1935–1948⁩
    ⁦1935–1948⁩

    Nakon razdoblja studija na London School of Economics kolega Friedricha Augusta von Hayeka; suradnja je trajala do odlaska u Johannesburg 1948.

  3. ⁦1974–1987⁩
    ⁦1974–1987⁩

    Arbeitete von 1974 bis 1987 an der New York University mit Israel M. Kirzner zusammen, der die Tradition der Österreichischen Schule wiederbeleben wollte.

  4. Na LSE-u je postao bliski prijatelj Ludwiga Lachmanna; Lachmann je svoju teoriju divergentnih očekivanja razvio dalje iz Shackleovih radova o neizvjesnosti.[6]

Ludwig Lachmann u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.

IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA13 navoda · 4 izvora
Topografija

Mjesta djelovanja

POPIS DJELA · KRONOLOŠKI

Knjige

1930-e
1930
Faschistischer Staat und korporative Wirtschaft
IzvornikNjemački
1950-e
1956
'Capital and Its Structure' (1956.) Ludwiga M. Lachmanna razvija morfološku teoriju kapitala koja prekida s pretpostavkom da je kapital homogena, u novcu mjerljiva veličina. Lachmannovo je polazište heterogenost kapitalnih dobara: budući da je svako dobro tek ograničeno upotrebljivo (multiple specificity) i da se dobra moraju kombinirati komplementarno, proizvodni planovi poduzetnika tvore kapitalne kombinacije čija je ukupnost kapitalna struktura nekoga društva. U svijetu neočekivane promjene te se kombinacije neprestano razrješuju i iznova oblikuju (capital regrouping). Metodički se knjiga oslanja na procesnu analizu umjesto analize ravnoteže te na subjektivističku teoriju očekivanja. U poglavljima o primjeni Lachmann Böhm-Bawerkovu 'okolišnu proizvodnju' tumači iznova kao teorem o gospodarskome napretku, istražuje strukturu imovine (strukturu plana, kontrole i portfelja) te ispituje teoriju ekonomskog ciklusa, povezujući pritom Hicksov pristup s austrijskom teorijom industrijskih fluktuacija.
IzvornikEngleski
1970-e
1971
Tri ogleda u kojima Ludwig Lachmann iznova procjenjuje zanemarene dijelove djela Maxa Webera za prakseološku teoriju djelovanja i institucija. Prvi ogled tvrdi da je Weberov idealni tip preširok da bi služio kao središnji pojam društvenih znanosti te predlaže da se zamijeni planom: djelovanje crpi svoje značenje iz nacrta koji djelatnik nosi u svojemu umu, što razumijevanje (Verstehen) čini opazivim, poredbenim proučavanjem, a ne intuicijom. Drugi ogled na temeljima preuzetim od Webera i Mengera gradi opću teoriju institucija, razlikujući osmišljene od neosmišljenih i temeljne od sporednih institucija te razmatrajući napetost između usklađenosti i prilagodljivosti. Treći ogled primjenjuje tu shemu na Weberovu političku misao, njegovo zalaganje za parlamentarnu vladu i njegovo čitanje Hohenzollernove Njemačke i Weimarske Republike. Lachmann je bio profesor ekonomije na Sveučilištu Witwatersrand.
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Drei Essays über Max Webers geistiges Vermächtnis
    IzvornikNjemački
1973
Ludwig M. Lachmann u ovome Hobart Paperu Instituta za ekonomske poslove, objavljenome 1973., istražuje metodički spor makroekonomske teorije kapitala i rasta. Njegova je središnja teza: oba velika tabora, neorikardijanska 'cambridgeška' škola (Robinson, Sraffa, Kaldor) i neoklasični formalisti (Samuelson, Solow, Hicks), izgubili su iz vida mikroekonomske temelje gospodarskoga djelovanja. Lachmann tvrdi da mišljenje u kategorijama ravnoteže promašuje stvarni tržišni proces: dobit je pojava neravnoteže, jedinstvena 'normalna' stopa dobiti i 'steady-state growth' fikcije su, a tehnički napredak načelno djeluje stvarajući neravnotežu. To razvija poglavlje po poglavlje uzduž dobiti, kamate, rasta i inovacije te izvodi posljedice za dohodovnu, razvojnu i monetarnu politiku. Metodički se poziva na subjektivizam i različita očekivanja te djelo suprotstavlja agregatnome formalizmu svojega doba.
IzvornikEngleski
1975
Makroökonomischer Formalismus und die Marktwirtschaft
IzvornikNjemački
1977
Capital, Expectations and the Market Process: Essays on the Theory of the Market Economy
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Marktprozess und Erwartungen: Studien zur Theorie der Marktwirtschaft1994
    IzvornikNjemački
1978
Capital and its Structure
IzvornikEngleski
1980-e
1986
The Market as an Economic Process
IzvornikEngleski
1990-e
1994
Ovaj svezak okuplja dvadeset i jedan ogled Ludwiga M. Lachmanna, napisanih između 1936. i 1991., koji razvijaju radikalno subjektivističku verziju austrijske ekonomije. Ponavljaju se dvije teme: značenje koje institucije poput novca, prava i financijskih tržišta imaju za djelatne pojedince koji oko njih usmjeravaju svoje planove, te nužno različita očekivanja koja pokreću trgovanje na tržištima imovine. Prvi dio obrađuje neizvjesnost, sklonost likvidnosti i ekonomski ciklus, uključujući Lachmannov argument za zasebnu 'sekundarnu depresiju'. Drugi dio razrađuje heterogenost kapitala i posljedice za ulaganje. Treći dio iznova razmatra austrijsko opadanje tridesetih godina, među ostalim kontroverzu Hayek-Sraffa i spor s Knightom oko kapitala. Četvrti dio primjenjuje subjektivizam na Mengera, Misesa, Shacklea i tumačenje institucija, zaključujući programatskim zalaganjem za hermeneutičku ekonomiju.
IzvornikEngleski
ČLANCI · 57 ZABILJEŽENO

Rasprave, prikazi, predavanja

1930-e
1936
Commodity Stocks and Equilibrium
IzvornikEngleski
1937
Uncertainty and Liquidity Preference
IzvornikEngleski
1938
Commodity Stocks in the Trade Cycle
IzvornikEngleski
Investment and Costs of Production
IzvornikEngleski
1939
On Crisis and Adjustment
IzvornikEngleski
1940-e
1940
A Reconsideration of the Austrian Theory of Industrial Fluctuation
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Neuüberprüfung der österreichischen Theorie der Konjunkturzyklen
    IzvornikNjemački
1941
On the Measurement of Capital
IzvornikEngleski
1943
The Role of Expectations in Economics as a Social Science
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Die Rolle der Erwartungen in der Nationalökonomie als Sozialwissenschaft
    IzvornikNjemački
1944
Finance Capitalism?
IzvornikEngleski
Notes on the Proposal for International Currency Stabilization
IzvornikEngleski
1945
A Note on the Elasticity of Expectations
IzvornikEngleski
1947
Complementarity and Substitution in the Theory of Capital
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Komplementarität und Substitution in der Kapitaltheorie
    IzvornikNjemački
1949
Investment Repercussions
IzvornikEngleski
1950-e
1950
Economics as a Social Science
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Nationalökonomie als Sozialwissenschaft
    IzvornikNjemački
Joseph A. Schumpeter, 1983-1950
IzvornikEngleski
1951
The Science of Human Action
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Die Wissenschaft vom menschlichen Handeln
    IzvornikNjemački
1954
Some Notes on Economic Thought, 1933-1953
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Bemerkungen zum nationalökonomischen Denken
    IzvornikNjemački
1956
The Market Economy and the Distribution of Wealth
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Marktwirtschaft und Vermögensverteilung
    IzvornikNjemački
The Velocity of Circulation-as-a-Predictor
IzvornikEngleski
1958
Mrs. Robinson on the Accumulation of Capital
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Joan Robinson und die Akkumulation des Kapitals
    IzvornikNjemački
1959
Professor Shackle on the Economic Significance of Time
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Shackles Ansichten über die ökonomische Bedeutung der Zeit
    IzvornikNjemački
1960-e
1962
Cost Inflation and Economic Institutions
IzvornikEngleski
1963
Cultivated Growth and the Market Economy
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Kultiviertes Wachstum und Marktwirtschaft
    IzvornikNjemački
1966
Die geistesgeschichtliche Bedeutung der Österreichischen Schule der Volkswirtschaftslehre
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
  • The Significance of the Austrian School of Economics in the History of Ideas
    IzvornikEngleski
Marktwirtschaft und Modellkonstruktionen
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
  • Model Constructions and the Market Economy
    IzvornikEngleski
Sir John Hicks on Capital and Growth
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Sir John Hicks über Kapital und Wachstum
    IzvornikNjemački
1967
Causes and Consequences of the Inflation of our Time
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Ursachen und Folgen der Inflation unserer Zeit
    IzvornikNjemački
1969
Methodological Individualism and the Market Economy
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Methodologischer Individualismus und die Marktwirtschaft
    IzvornikNjemački
1970-e
1971
Ludwig von Mises and the Market Process
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Ludwig von Mises und der Marktprozeß
    IzvornikNjemački
The Rational for Development Programming and the Market Economy
IzvornikEngleski
1973
Sir John Hicks as a Neo-Austrian
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Sir John Hicks als Neo-Österreicher
    IzvornikNjemački
1976
Austrian Economics in the Age of Neo-Ricardian Counterrevolution
IzvornikEngleski
From Mises to Shackle: An Essay
IzvornikEngleski
On Austrian Capital Theory
IzvornikEngleski
On the Central Concept of Austrian Economics: Market Process
IzvornikEngleski
Toward a Critique of Macroeconomics
IzvornikEngleski
1977
Austrian Economics in the Present Crisis of Economic Thought
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Die Österreichische Schule der Volkswirtschaftslehre und die gegenwärtige Krise des nationalökonomischen Denkens
    IzvornikNjemački
In Pursuit of the Subjective Paradigm
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Auf der Suche nach dem subjektiven Paradigma
    IzvornikNjemački
APA
Chicago
Njemački povijesni stil