FOLIO I · MISLIOCI · GEN. 02 · BR. 022

Richard Schüller

Djela
6
Članci
2
Generacija
2.
Portret: Richard SchüllerPortret: Richard Schüller: Richard Schüller, Porträt aus dem Bildarchiv der Universitaet Wien (1925)
FOL. 02 · N° 022 · Richard Schüller
BIOGRAFIJA

Život i djelo

„Najdraži učenik“ i posljednji habilitand Carla Mengera potjecao je iz židovske obitelji u Brnu i zbog stečaja roditeljskoga poduzeća morao je studij uvelike sam zarađivati. Svojim prvijencem Die klassische Nationalökonomie und ihre Gegner (1895.) Schüller je još jednom pokazao borbeni duh Methodenstreita. Djelom Schutzzoll und Freihandel (1905.) napokon je uspio habilitirati i tako kao prvi pripadnik austrijske škole stupio na područje trgovinske politike. Kao izvanredni profesor objavio je 1911. dva zapažena priloga o potražnji za radnom snagom te o tržištu rada. Nakon Mengerove smrti pružio je 1923. potporu izdavanju drugoga izdanja Grundsätze vrlo osobno intoniranim predgovorom. Schüller je napravio karijeru u Ministarstvu trgovine te ga je car Karlo I. neposredno prije svoje abdikacije promaknuo u načelnika odsjeka. Državne tvorevine i monarsi mogu biti prolazni, ali ne i jednom stečeni službenički status austrijskoga činovnika: do umirovljenja Schüller je ostao na tom položaju i znatno pridonio vanjskotrgovinskoj politici Prve Republike. Do 1928. predavao je na Sveučilištu u Beču, od 1930. do 1937. bio je suurednik Zeitschrift für Nationalökonomie, no sve se više udaljavao od austrijske škole. Godine 1940. Schüller je morao emigrirati u SAD i ondje je do 1952. nastavio svoju nastavnu djelatnost.
Metapodaci
27. Mai 1870
u Brünn, Mähren
14. Mai 1972
u Washington, D.C.
2. generacija
Životne etape

Etape

  1. 1870
    1870
    Rođenje

    Rođen 27. svibnja 1870. u Brnu (Brünn), u Moravskoj, u židovskoj obitelji.

  2. ⁦1888–1894⁩
    ⁦1888–1894⁩
    Studij kod Carla Mengera– izvedeno

    „Najdraži učenik“ i posljednji habilitand Carla Mengera; zbog insolventnosti roditeljskoga poduzeća morao je svoj studij velikim dijelom sam financirati.

  3. 1892
    1892
    Doktorat na Sveučilištu u Beču

    Studirao je ekonomiju i pravo na Sveučilištu u Beču te doktorirao 1892. Smatrao se „najdražim učenikom“ Carla Mengera.[1]

  4. 1895
    1895
    „Die klassische Nationalökonomie und ihre Gegner“ (Klasična nacionalna ekonomija i njezini protivnici)

    Prvijenac u kojem je Schüller još jednom pokazao borbeni duh Methodenstreita.

  5. 1897
    1897
    Tajnik Donjoaustrijskoga obrtničkog društva

    Godine 1897. postao je tajnik Donjoaustrijskoga obrtničkog društva.[1]

  6. 1898
    1898
    Stupanje u Ministarstvo trgovine

    Godine 1898. stupio je kao činovnik u Ministarstvo trgovine.[1]

  7. 1899
    1899
    Habilitacija kod Carla Mengera

    Habilitirao je 1899. kod Carla Mengera iz ekonomije na Sveučilištu u Beču. Zbog svoje židovske vjeroispovijesti morao se potom zadovoljiti izvanrednom profesurom.[1]

  8. 1905
    1905
    Habilitacija djelom „Schutzzoll und Freihandel“ (Zaštitne carine i slobodna trgovina)

    Habilitirao je djelom „Schutzzoll und Freihandel“ (Zaštitne carine i slobodna trgovina, 1905.) i time prvi iz Austrijske škole ušao u područje trgovinske politike.

  9. 1905
    1905
    „Schutzzoll und Freihandel“ (Zaštitne carine i slobodna trgovina)

    Objavljivanje djela „Schutzzoll und Freihandel“ (Zaštitne carine i slobodna trgovina); djelo se smatra Schüllerovim prodorom u trgovinsku politiku i prvim doprinosom Austrijske škole tomu području.

  10. 1906
    1906
    Izvanredni profesor

    Godine 1906. imenovan je izvanrednim profesorom na Sveučilištu u Beču.[1]

  11. 1911
    1911
    Prilozi o potražnji za radnom snagom i tržištu rada

    Kao izvanredni profesor objavio je 1911. dva važna priloga o potražnji za radnom snagom te o tržištu rada.

  12. 1918
    1918
    Načelnik odjela u Ministarstvu trgovine

    Schüller je u Ministarstvu trgovine gradio karijeru te ga je car Karl I. nedugo prije svoje abdikacije još promaknuo u načelnika odjela. Na tom je položaju ostao do umirovljenja i znatno utjecao na vanjskotrgovinsku politiku Prve Republike.

  13. 1923
    1923
    Predgovor 2. izdanju Mengerovih „Grundsätze“ (Načela)

    Nakon Mengerove smrti 1923. poduprao je objavljivanje drugoga izdanja „Grundsätze“ (Načela) vrlo osobno pisanim predgovorom.

  14. ⁦1927–1933⁩
    ⁦1927–1933⁩
    Član Gospodarskog odbora Lige naroda– približno

    Član Gospodarskog odbora Lige naroda od 1927.; poslije austrijski izaslanik pri Ligi naroda u Ženevi.[1]

  15. 1928
    1928
    Kraj nastavne djelatnosti na Sveučilištu u Beču

    Predavao je do 1928. na Sveučilištu u Beču.

  16. 1930
    1930
    Počasna profesura na Sveučilištu u Beču

    Godine 1930. imenovan je počasnim profesorom na Sveučilištu u Beču.[1]

  17. ⁦1930–1937⁩
    ⁦1930–1937⁩
    Suurednik časopisa Zeitschrift für Nationalökonomie

    Suurednik časopisa Zeitschrift für Nationalökonomie od 1930. do 1937.; sve se više, međutim, udaljavao od Austrijske škole.

  18. 1938
    1938
    Bijeg preko prijevoja Ferwall u Italiju

    Nakon Anschlussa 1938. nacionalsocijalisti su Schüllera otpustili i zabranili mu izlazak iz zemlje. Gotovo sedamdesetogodišnjak pobjegao je u srpnju 1938. preko prijevoja Ferwall u Italiju.[2]

  19. 1939
    1939
    Daljnji bijeg u Veliku Britaniju– približno

    Nakon donošenja rasnih zakona u Italiji pobjegao je dalje u Veliku Britaniju.[2]

  20. ⁦1940–1952⁩
    ⁦1940–1952⁩
    Emigracija u SAD i profesura na New School

    Godine 1940. morao je emigrirati u SAD, gdje je do 1952. nastavio predavati kao profesor na New School for Social Research u New Yorku.

  21. 1972
    1972
    Smrt

    Umro 14. svibnja 1972. u Washingtonu, D.C.

Odnosi

Utjecaji

Pod utjecajem · 1
  1. ⁦1899–1899⁩
    ⁦1899–1899⁩

    „Najdraži učenik“ i posljednji habilitant Carla Mengera; studirao je ekonomiju i pravo na Sveučilištu u Beču.

Privatni seminar, kolege, Mont Pèlerin · 1
  1. Gusztáv Gratz⁦(1875–1946)⁩ · Ungarischer Liberalismus

    Co-Autor mit Gusztav Gratz zu wirtschaftspolitischen Themen – Hinweis auf engere Zusammenarbeit im handelspolitischen Umfeld.[3]

Richard Schüller u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.

IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA10 navoda · 1 izvor
  • [1]Zlabinger 1999 in Hagemann/Krohn: Biographisches Handbuch, S. 634–636 · 7×
  • [2]Feichtinger 2001: Wissenschaft zwischen den Kulturen, S. 222–225 · 2×
  • [3]Gratz/Schüller 1930: Der wirtschaftliche Zusammenbruch Österreich-Ungarns
Topografija

Mjesta djelovanja

POPIS DJELA · KRONOLOŠKI

Knjige

1890-e
1895
Die Klassische Nationalökonomie und ihre Gegner. Zur Geschichte der Nationalökonomie und Socialpolitik seit A. Smith
IzvornikNjemački
1899
Die Wirthschaftpolitik der historischen Schule
IzvornikNjemački
1900-e
1905
Schutzzoll und Freihandel. Die Voraussetzungen und Grenzen ihrer Berechtigung
IzvornikNjemački
1920-e
1925
Die Äussere Wirtschaftspolitik Österreich-Ungarns [mit Gustav Gratz]
IzvornikNjemački
1930-e
1930
Der wirtschaftliche Zusammenbruch Österreich-Ungarns, Die Tragödie der Erschöpfung [mit Gustav Gratz]
IzvornikNjemački
1990-e
1990
Unterhändler des Vertrauens. Aus den nachgelassenen Schriften von Sektionschef Dr. Richard Schüller [Hg. von Jürgen Nautz]
IzvornikNjemački
ČLANCI · 2 ZABILJEŽENO

Rasprave, prikazi, predavanja

1930-e
1936
Keynes Theorie der Nachfrage nach Arbeit
IzvornikNjemački
1937
Organisation der Wirtschaft
IzvornikNjemački
APA
Chicago
Njemački povijesni stil