FOLIO I · MISLIOCI · GEN. 02 · BR. 014

Eugen Philippovich von Philippsberg

Djela
19
Članci
1
Generacija
2.
Portret: Eugen Philippovich von PhilippsbergPortret: Eugen Philippovich von Philippsberg: Eugen von Philippovich, koloriertes Portrait (2023)
FOL. 02 · N° 014 · Eugen Philippovich von Philippsberg
BIOGRAFIJA

Život i djelo

Potomak austrijsko-bosanske časničke obitelji odrastao je kao polusiroče te završio Theresianum i studij prava u Beču. Nakon studijskih boravaka u Berlinu i Londonu habilitirao se 1884. istraživanjem o Engleskoj banci. Nakon izvanredne i kasnije redovite profesure na Sveučilištu u Freiburgu, tek 35-godišnjak naposljetku je dobio poziv u Beč. U gospodarsko-političkom pogledu Philippovich je bio blizak povijesno-etičkom smjeru, dok se u metodološkim i vrijednosno-teorijskim pitanjima već u svome freiburškom razdoblju snažno oslanjao na Mengera. Kao član bečkoga Fabijanskog društva, kruga zagovornika ambicioznih socijalno-političkih nastojanja, postao je 1896. jedan od suosnivača Socijalno-političke stranke i jedno zakonodavno razdoblje bio i jedan od njezina četiri zastupnika u Donjoaustrijskom saboru. Protiv grubih napada i polemika svojih političkih protivnika taj se profinjeni znanstvenik ipak jedva znao braniti. Philippovich je 1905. postao rektor Sveučilišta u Beču, a 1909. član Gornjeg doma. U skladu s tim bila je važna i njegova uloga promicatelja Austrijske škole, koju je djelotvorno podupirao i svojim iznimno uspješnim udžbenikom Grundriß der Politischen Ökonomie (Obris političke ekonomije, 1893). Mnogo je godina obnašao dužnost predsjednika Društva austrijskih ekonomista, a od 1904. do 1917. bio je suizdavač Zeitschrift für Volkswirtschaft, Socialpolitik und Verwaltung.
Metapodaci
15. März 1858
u Wien
4. Juni 1917
2. generacija
Životne etape

Etape

  1. 1858
    1858
    Rođenje

    Rođen 15. ožujka 1858. u Beču kao potomak austrijsko-bosanske časničke obitelji; odrastao je kao polusiroče.[1]

  2. 1876
    1876
    Theresianum i studij prava– izvedeno

    Završio je Theresianum te studij prava u Beču.

  3. 1879
    1879
    Studij prava

    Početak studija prava na sveučilištima u Grazu i Beču.[1]

  4. 1881
    1881
    Doktorat (Dr. jur.)

    Doktorirao je iz prava.[1]

  5. 1884
    1884
    Habilitacija iz političke ekonomije

    Habilitacija iz političke ekonomije na Sveučilištu u Beču s istraživanjem o Bank of England (nakon studijskih boravaka u Berlinu i Londonu).[1]

  6. 1885
    1885
    Profesura u Freiburgu

    Izvanredna, a kasnije redovita profesura na Sveučilištu u Freiburgu; ondje se u teoriji vrijednosti i metodologiji snažno oslanjao na Mengera.[1]

  7. 1888
    1888
    Redoviti profesor u Freiburgu

    Redoviti profesor nacionalne ekonomije i financijske znanosti na Sveučilištu u Freiburgu.[1]

  8. 1893
    1893
    Poziv u Beč

    Poziv na Sveučilište u Beču u dobi od 35 godina.[1]

  9. 1893
    1893
    „Grundriß der Politischen Ökonomie“ (Osnove političke ekonomije)

    Izlazak iznimno uspješnoga udžbenika „Grundriß der Politischen Ökonomie“ (Osnove političke ekonomije), kojim je Philippovich djelotvorno promicao austrijsku školu.

  10. ⁦1895–1896⁩
    ⁦1895–1896⁩
    Dekan Pravnog i državoznanstvenog fakulteta

    Dekan Pravnog i državoznanstvenog fakulteta Sveučilišta u Beču.[1]

  11. 1896
    1896
    Suosnivač Socijalnopolitičke stranke

    Kao član bečkoga Fabijanskog društva 1896. suosnivač Socijalnopolitičke stranke; jedan saziv zastupnik u Donjoaustrijskom zemaljskom saboru.

  12. 1904
    1904
    Član Akademije znanosti

    Primljen u Carsku akademiju znanosti u Beču.[1]

  13. ⁦1904–1917⁩
    ⁦1904–1917⁩
    Suurednik časopisa „Zeitschrift für Volkswirtschaft, Socialpolitik und Verwaltung“

    Od 1904. do 1917. suurednik časopisa „Zeitschrift für Volkswirtschaft, Socialpolitik und Verwaltung“; mnogo godina predsjednik Društva austrijskih nacionalnih ekonomista (Gesellschaft der Österreichischen Volkswirthe).

  14. ⁦1905–1906⁩
    ⁦1905–1906⁩
    Rektor Sveučilišta u Beču

    Godine 1905. rektor Sveučilišta u Beču.[1]

  15. ⁦1907–1908⁩
    ⁦1907–1908⁩
    Dekan (drugi mandat)

    Ponovno dekan Pravnog i državoznanstvenog fakulteta 1907./08.[1]

  16. 1909
    1909
    Član Gospodskog doma

    Godine 1909. član Gospodskog doma.[1]

  17. 1915
    1915
    Član Mađarske akademije znanosti

    Primljen u Mađarsku akademiju znanosti.[1]

  18. 1917
    1917
    Smrt

    Umro 4. lipnja 1917. u Beču.[1]

Odnosi

Utjecaji

Pod utjecajem · 1
  1. Gustav von Schmoller⁦(1838–1917)⁩ · Jüngere Historische Schule

    Philippovich gehörte im Verein für Socialpolitik dem „Wiener Flügel“ an, der gegenüber Schmollers preußisch-historischer Linie eine theoretisch fundierte Sozialpolitik vertrat; 1908 wurde Schmoller eine Festschrift gewidmet, an der auch Philippovich beteiligt war – die Antipoden-Beziehung war damit zugleich Verhandlungsbeziehung.[1]

Utjecao na · 4
  1. ⁦1901–1906⁩
    ⁦1901–1906⁩

    Tijekom studija u Beču pod utjecajem Eugena Philippovicha von Philippsberga okrenuo se nacionalnoj ekonomiji; Philippovich je, uz Wiesera i Böhm-Bawerka, pripadao krugu utjecajnih Mengerovih učenika na Sveučilištu u Beču.[2]

  2. ⁦1904–1906⁩
    ⁦1904–1906⁩

    Somary je 1904.-1906. bio Philippovichev asistent na Sveučilištu u Beču; Philippovich mu je kasnije posredovao mjesto asistenta predsjednika u Anglo-austrijskoj banci.

  3. 1913
    1913

    Philippovich war 1913 als Lehrstuhlinhaber für Politische Ökonomie der formelle Habilitationsbetreuer Mises' an der Universität Wien (Aufgabenhinweis aus Pipeline-Briefing).

  4. Emil Lederer studirao je ekonomsku teoriju na Sveučilištu u Beču, među ostalim kod Philippovicha, Wiesera i Böhm-Bawerka.[6]

Privatni seminar, kolege, Mont Pèlerin · 1
  1. 1894
    1894
    Max Weber⁦(1864–1920)⁩ · Heidelberger Schule

    Max Weber naslijedio je Philippovicha 1894. na katedri u Freiburgu im Breisgau.[3]

Eugen Philippovich von Philippsberg u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.

IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA23 navoda · 3 izvora
Topografija

Mjesta djelovanja

POPIS DJELA · KRONOLOŠKI

Knjige

1880-e
1885
Die Bank von England im Dienste der Finanzverwaltung des Staates
IzvornikNjemački
1886
Über Aufgabe und Methode der Politischen Ökonomie
IzvornikNjemački
1888
Gesetze über die direkten Steuern des Grossherzogtums Baden
IzvornikNjemački
1889
Der badische Staatshaushalt in den Jahren 1868-1889
IzvornikNjemački
1890-e
1892
Auswanderung und Auswanderungspolitik in Deutschland
IzvornikNjemački
Wirtschaftlicher Fortschritt und Kulturentwicklung
IzvornikNjemački
1893
Grundriss der Politischen Ökonomie, Band I: Allgemeine Volkswirtschaftslehre
IzvornikNjemački
1894
Wiener Wohnungsverhältnisse
IzvornikNjemački
1896
Urkunde zur Verleihung der Ehrenmitgliedschaft Eugen Philippovichs im
IzvornikNjemački
1899
Grundriss der Politischen Ökonomie, Band II: Volkswirtschaftspolitik, 1. Teil
IzvornikNjemački
1900-e
1901
Brief Philippovich 3.11.1901
IzvornikNjemački
1904
Urkunde der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften an Eugen Philippovich
IzvornikNjemački
1906
Die feierliche Inauguration des Rektors der Wiener Universität für das
IzvornikNjemački
1907
Grundriss der Politischen Ökonomie, Band III: Volkswirtschaftspolitik, 2. Teil
IzvornikNjemački
1909
Brief aus Bad Gastein
IzvornikNjemački
1910-e
1910
Die Entwicklung der wirtschaftspolitischen Ideen im 19. Jahrhundert
IzvornikNjemački
1915
Autogramm mit Rundstempel
IzvornikNjemački
Ein Wirtschafts und Zollverband zwischen Deutschland und Ȯsterreich Ungarn
IzvornikNjemački
1920-e
1920
Grundriss der Politischen Ökonomie Bd. 2 Teil 2 Volkswirtschaftspolitik
IzvornikNjemački
ČLANCI · 1 ZABILJEŽENO

Rasprave, prikazi, predavanja

1890-e
1890
Auswanderung
IzvornikNjemački
APA
Chicago
Njemački povijesni stil