FOLIO I · MISLIOCI · GEN. 05 · BR. 052

Vera C. Smith Lutz

Djela
4
Članci
2
Generacija
5.
Portret: Vera C. Smith LutzPortret: Vera C. Smith Lutz: Früheres Hauptportrait (1960)
FOL. 05 · N° 052 · Vera C. Smith Lutz
BIOGRAFIJA

Život i djelo

Vera C. Smith Lutz bila je izravna učenica Friedricha Augusta von Hayeka. Pod njegovim mentorstvom napisala je svoju disertaciju pod naslovom „The Rationale of Central Banking and the Free Banking Alternative“. Svojim je djelom pružila znanstvenu osnovu za pokret slobodnog bankarstva (free banking) koji se potom razvio. Uz to temeljno djelo objavila je i druge spise, primjerice „Italy, a Study in Economic Development (1962)“ te „Central Planning for the Market Economy: An Analysis of the French Theory and Experience (1969)“. Vera Smith bila je udana za njemačkog ekonomista Friedricha A. Lutza, s kojim se preselila u SAD. Nakon razdoblja u SAD-u, gdje je radila kao ekonomistica za međunarodni financijski odjel Sveučilišta Princeton i za Ligu naroda, bračni se par preselio u Švicarsku. Uz daljnje znanstvene radove koje je napisala sa svojim suprugom, treba spomenuti i njezine prijevode pojedinih djela Wilhelma Röpkea, Oskara Morgensterna i Fritza Machlupa na engleski.
Metapodaci
1. Januar 1912
20. August 1976
u Zürich, Schweiz
5. generacija
Životne etape

Etape

  1. 1912
    1912
    Rođenje

    Rođen 1912. u Kentu, Engleska.[3]

  2. ⁦1930–1935⁩
    ⁦1930–1935⁩
    Studij na London School of Economics

    Studij ekonomije na London School of Economics (1930. do 1935.) kod Friedricha Augusta von Hayeka, Lionela Robbinsa, Theodorea Gregoryja i Johna Hicksa.[3]

  3. 1935
    1935
    Doktorska disertacija kod Hayeka

    Izravna učenica Friedricha Augusta von Hayeka; u svibnju 1935. predala je na LSE-u svoju disertaciju „Free Banking, or, A Reconsideration of the Historical and Analytical Basis of Central Banking” (objavljenu kao „The Rationale of Central Banking and the Free Banking Alternative”), nastalu pod Hayekovim mentorstvom, koja je postala znanstvenom osnovom kasnijega pokreta slobodnoga bankarstva.[3]

  4. ⁦1935–1937⁩
    ⁦1935–1937⁩
    Istraživački boravak u Freiburgu

    Na preporuku Hayeka istraživački boravak u Freiburgu im Breisgau radi proučavanja njemačkog monetarnog i bankarskog sustava; ondje je upoznala Friedricha A. Lutza, koji je bio asistent Waltera Euckena.[3]

  5. 1936
    1936
    „The Rationale of Central Banking”

    Objava njezine disertacije pod naslovom „The Rationale of Central Banking and the Free Banking Alternative” (1936.): znanstveni temelj kasnijega pokreta slobodnoga bankarstva.[3]

  6. 1937
    1937
    Brak s Friedrichom A. Lutzom

    Bila je u braku s njemačkim ekonomistom Friedrichom A. Lutzom, s kojim se preselila u SAD.[3]

  7. ⁦1938–1953⁩
    ⁦1938–1953⁩
    Djelatnost u Princetonu (International Financial Section, Liga naroda)

    Od 1938. sa suprugom u Princetonu: Friedrich Lutz kao Instructor na Princeton University, a Vera djeluje u International Financial Section i za Ligu naroda evakuiranu u Princeton.[3]

  8. 1951
    1951
    „The Theory of Investment of the Firm” (s F. A. Lutzom)

    S Friedrichom A. Lutzom objavila je „The Theory of Investment of the Firm” (1951.), djelo koje je obilježilo modernu teoriju kapitala.[2]

  9. 1953
    1953
    Preseljenje u Švicarsku

    Nakon razdoblja provedenog u SAD-u supružnici Lutz preselili su se u Švicarsku; Friedrich A. Lutz od 1953. djelovao je na ETH Zürich.[3]

  10. 1962
    1962
    „Italy, a Study in Economic Development”

    Objava djela „Italy, a Study in Economic Development”.[3]

  11. 1969
    1969
    „Central Planning for the Market Economy”

    Objava djela „Central Planning for the Market Economy: An Analysis of the French Theory and Experience”.

  12. 1976
    1976
    Smrt

    Umro 1976. u Zürichu, Švicarska.[3]

Odnosi

Utjecaji

Pod utjecajem · 5
  1. ⁦1930–1935⁩
    ⁦1930–1935⁩

    Izravna učenica Friedricha Augusta von Hayeka; godine 1935. predala je na LSE-u svoju disertaciju „The Rationale of Central Banking and the Free Banking Alternative“, koju je mentorirao Hayek.[1]

  2. ⁦1930–1935⁩
    ⁦1930–1935⁩
    John Hicks⁦(1904–1989)⁩ · Britische Neoklassik

    Od 1930. do 1935. studirao je na LSE-u i kod Johna Hicksa.[3]

  3. ⁦1930–1935⁩
    ⁦1930–1935⁩
    Lionel Robbins⁦(1898–1984)⁩ · LSE

    Studirao je 1930.–1935. na LSE-u, među ostalima i kod Lionela Robbinsa.[3]

  4. ⁦1930–1935⁩
    ⁦1930–1935⁩
    Theodore E. Gregory⁦(1890–1970)⁩ · LSE

    Od 1930. do 1935. studirala je na LSE-u i kod Theodorea Gregoryja.[3]

  5. ⁦1935–1937⁩
    ⁦1935–1937⁩
    Walter Eucken⁦(1891–1950)⁩ · Ordoliberalismus

    Na Hayekovu preporuku boravila je od 1935. do 1937. na istraživačkom boravku u Freiburgu im Breisgau radi proučavanja njemačkoga novčarstva i bankarstva; preko svoje veze s Freiburškom školom oko Waltera Euckena (doktorskog mentora njezina kasnijeg supruga Friedricha Lutza) prošireni su utjecaji koji su je oblikovali.[3]

Utjecao na · 1
  1. Wilhelm Röpke⁦(1899–1966)⁩ · Ordoliberalismus

    Prevodio je djela Wilhelma Röpkea na engleski.

Privatni seminar, kolege, Mont Pèlerin · 2
  1. ⁦1937–1976⁩
    ⁦1937–1976⁩
    Friedrich A. Lutz⁦(1901–1975)⁩ · Wiener / Princeton

    U braku s njemačkim ekonomistom Friedrichom A. Lutzom; s njim je zajednički napisala znanstvene radove, među njima „The Theory of Investment of the Firm“ (1951).[3]

  2. ⁦1948–1976⁩
    ⁦1948–1976⁩

    Godine 1948., godinu dana nakon što je Hayek osnovao Mont Pèlerin Society, postala je članicom društva zajedno sa svojim suprugom Friedrichom A. Lutzom; Friedrich Lutz kasnije je dvaput bio predsjednik MPS-a.[3]

Vera C. Smith Lutz u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.

IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA20 navoda · 3 izvora
  • [2]Lutz & Lutz (1951): Theory of Investment of the Firm
Topografija

Mjesta djelovanja

POPIS DJELA · KRONOLOŠKI

Knjige

1930-e
1936
Ova studija ispituje zašto je izdavanje novčanica postalo iznimka od načela laissez-faire i zašto je središnje bankovništvo prihvaćeno radije nego slobodno bankovništvo s natjecanjem u izdavanju novčanica. Izvorno doktorska disertacija iz 1935. napisana pod vodstvom Friedricha Hayeka na London School of Economics, knjiga najprije prati bankarske povijesti Engleske, Škotske, Francuske, Sjedinjenih Država i Njemačke, pokazujući kako su monopoli na izdavanje novčanica nastali uglavnom iz političkih pobuda i potreba državnih financija. Potom razmatra teorijske rasprave devetnaestog stoljeća u svakoj zemlji, grupirajući autore prema njihovu stajalištu o valutnoj i bankarskoj školi te o središnjem naspram slobodnom bankovništvu. Zaključno poglavlje preispituje glavne argumente za središnje bankovništvo, među njima bankovne slomove, cikličku nestabilnost, zajmodavca u krajnjoj nuždi, racionalnu monetarnu politiku i međunarodnu suradnju. Dodatak razrađuje mehanizam kliringa na aritmetičkim primjerima.
IzvornikEngleski
1950-e
1951
Theory of Investment of the Firm [with Friedrich Lutz]
IzvornikEngleski
1960-e
1963
Italy, a Study in Economic Development
IzvornikEngleski
1969
Central Planning for the Market Economy: An Analysis of the French Theory and Experience
IzvornikEngleski
ČLANCI · 2 ZABILJEŽENO

Rasprave, prikazi, predavanja

1950-e
1952
Real and Monetary Factors in the Determination of Employment Levels
IzvornikEngleski
1955
Multiplier and Velocity Analysis: A Marriage
IzvornikEngleski
APA
Chicago
Njemački povijesni stil