Ludwig Mises prikazuje djelo Waldemara Mitscherlicha 'Nacionalizam Zapadne Europe' (Leipzig 1920.). U središtu je razlikovanje između nacionalnosti, činjenice nacionalne različitosti ljudi, i nacionalizma, djelovanja određenih ideologija koje toj različitosti pridaju značenje za društveno ponašanje. Mises tvrdi da je zanemarivanje tog razlikovanja dovelo do toga da se kriterij nacije traži drugdje nego u jezičnoj zajednici te upućuje na Arndta, Jakoba Grimma i Wilhelma Scherera. Mitscherlichovo djelo cijeni prije svega kao povijesno usmjeren pokušaj da se nastanak zapadnoeuropskoga nacionalizma genetski objasni, ali kritizira zanemarivanje ekonomskog problema, osobito povezanosti nacionalizma i protekcionizma, te iz toga proizašli ideal autarkičnoga gospodarstva unije.
Volltext
Mitscherlich, Waldemar, redoviti profesor državnih znanosti na Sveučilištu u Breslauu, Der Nationalismus Westeuropas. Leipzig 1920. C. L. Hirschfeld. XV, 373 str.
Ništa ne ometa napredak spoznaje sociološkog problema nacije više od zanemarivanja razlike između nacionalnosti i nacionalizma, to jest između činjenice nacionalne različitosti ljudi i činjenice djelotvornosti određenih ideologija koje nacionalnoj različitosti ljudi pripisuju određeno značenje za društveno ponašanje. Mora se točno razlikovati između činjenice pripadnosti njemačkom narodu i činjenice pripadnosti njemačkonacionalnoj stranci. I pristaša njemačkonacionalne stranke neće svakom Nijemcu koji ne dijeli njegova shvaćanja o njemačkoj politici osporiti pripadnost njemačkom narodu; štoviše, izjavom poput one da se takva mlitavost u nacionalnim stvarima može pojaviti samo kod Nijemaca, da je to istinski njemački, on će ponekad političkom protivniku izričito potvrditi pripadnost njemačkom narodu. Nacionalistička stranačka ideologija pretendira na to da joj se priključi svatko koga ona ubraja u naciju; no ona ne mora uvijek u naciju ubrajati one koje bi razgraničenje nacionalnih granica izvedeno iz drugih gledišta još ubrajalo u nju. Ruski nacionalist Malorusijce i Bjeloruse bez daljnjega ubraja u rusku naciju; današnji češki nacionalizam ne želi u vlastitu naciju ubrojiti potomke katoličkih plemićkih rodova koji su u zemlju došli u Tridesetogodišnjem ratu, a antisemitsko krilo nacionalizma većine europskih naroda ne želi u vlastitu naciju ubrojiti Židove. Hrvati i Srbi, po nacionalnosti jedno, razvili su posebne, međusobno suprotstavljene nacionalnopolitičke ideologije, s čijom razilazećom snagom se mora boriti nova jugoslavenska državna tvorevina.
To što se ta razlika između nacionalnosti i nacionalizma zanemarivala dovelo je naposljetku do toga da se kriterij nacije htjelo tražiti drugdje nego u zajedništvu jezika. Ne može biti zadaća ovih redaka da se pozabavi nedostatnošću svih tih pokušaja određivanja pojma nacije. Neka se ukaže samo na jedno: za autore koji su se bavili tim problemom bez ikakvih pogleda postrance na političke ideologije bilo je nedvojbeno da nacionalno leži u jezičnoj zajednici; tako za E. M. Arndta, za Jakoba Grimma, za Wilhelma Scherera. Tek kad je iz moderne liberalne misli o slobodi proizašlo moderno načelo nacionalnosti i preoblikovalo se u imperijalizam, počelo se razlikovati između jezične zajednice i nacionalnosti.
Predloženo Mitscherlichovo djelo prije svega je povijesno orijentirano. Ono nastoji genetski objasniti nastanak zapadnoeuropskog nacionalizma, koji se posve razlikuje od onoga istočne Europe. Pritom donosi obilje novih gledišta i ideja. Nažalost zanemaruje ekonomski problem. Moderni je nacionalizam tako usko povezan s protekcionizmom da se ne može iscrpno istražiti ako se istodobno ne preispitaju temeljne misli modernih teorija zaštitnih carina. Zanemarivanje kritičkog suočavanja s idejama i teorijama slobodne trgovine i nacionalne autarkije navodi autora na – kako on valjda vjeruje, između suprotnosti posredujući – ideal unijske privrede. Unijska bi privreda trebala biti autarkična privredna tvorevina koja obuhvaća više naroda i država. No težnje za autarkijom ne mogu se obrazložiti drukčije nego nacionalnopolitičkim razmatranjima; autarkija koja je nacionalnopolitički indiferentna ne nalazi branitelja. Ne može se predvidjeti što bi države moglo odvratiti od slobodne trgovine,
Svatko tko se želi pozabaviti problemom nacionalizma i imperijalizma iz Mitscherlichova će djela crpsti raznovrstan poticaj i pouku.