Oskar Engländer

Oskar Engländer rođen je 31. listopada 1876. u češkim Pardubicama u židovskoj obitelji. Studirao je pravo na njemačkome Sveučilištu Karla Ferdinanda u Pragu te je 1900. stupio u službu austrijskih državnih željeznica. Iz te su prakse rano nastali radovi o željezničkome pravu i prometnoj znanosti, kojima se 1918. habilitirao na praškome sveučilištu. Nakon Prvoga svjetskog rata Engländer je spajao neuobičajenu dvostruku karijeru: od 1921. do 1927. bio je direktor Željezničkoga društva Reichenberg-Tannwald, a od 1924. do 1927. istodobno voditelj studijskoga odjela praške banke Petschek & Co. Usporedno je od 1922. predavao kao izvanredni profesor političke ekonomije, nacionalne ekonomije i financijske znanosti na Njemačkom sveučilištu u Pragu. Godine 1927. dobio je redovitu profesuru, koju je obnašao do svoje smrti. U intelektualnome pogledu Engländera su Friedrich von Wieser i Robert Zuckerkandl uveli u bečki nauk o graničnoj korisnosti. Postupno se udaljavao od pravnih i prometno-tehničkih tema prema čistoj teoriji. Njegov članak „Carl Mengers Grundsätze der Volkswirtschaftslehre“ u Schmollerovu godišnjaku (1927.) temeljita je ocjena utemeljitelja škole. Dvosveščana „Theorie der Volkswirtschaft“ (Beč: Julius Springer 1929.) postala je njegovo glavno djelo i obrađuje formiranje cijena, novac i kapital u samostalnoj sintezi nadopunjenoj Schumpeterovim i Wieserovim motivima. Iako utemeljen u Pragu, Engländer je ostao dijelom bečkoga raspravljačkog kruga. Dana 16. travnja 1931. izložio je u Nacionalnoekonomskome društvu u Beču temu „Kritik der Preistheorien“; Klausinger ga uz Adama Heydela i Johana Koopmansa ubraja među važne gostujuće predavače iz nekadašnjih njemačkogovornih dijelova Habsburškoga Carstva. U 1930-ima su izašli daljnji radovi o konjunkturi, porezima i monetarnoj politici. Godine 1936. posvećen mu je zbornik u čast 60. rođendana, koji su poduprli kolege iz struke, prijatelji i učenici iz Brna, Leipziga i Beča. Engländer je umro 31. prosinca 1936. u Pragu, ubrzo nakon objave zbornika; njegovo monetarno djelo „Das Geld in Volks- und Weltwirtschaft“ izašlo je posmrtno 1937. Pokopan je na Novome židovskom groblju u praškome Žižkovu.